“Hrana svakako može biti deo AD-a, ali je retko koren problema.” Dr Peter Lio

Posle godina istraživanja, najnoviji rezultati studija naveli su lekare da zaključe da:

• Eliminaciona dijeta nema dugoročni učinak eliminacije simptoma atopijskog dermatitisa i
• Ako postoji ozbiljna sumnja na nutritivne alergije, prvo treba testirati pacijenta sa ekcemom na alergiju pa tek nakon rezultata pristupiti eliminacionoj dijeti.

Kako da znate da li ste zaista alergični na neku hranu?

Dijagnostika alergije na hranu je komplikovana, zašto? “Da bi dijagnostikovao pravu alergiju na hranu, alergolog koristi kožni prick test ili test na specifična antitela (IgE na određene alergene),” kaže dr Spergel. Ovi testovi nisu uvek pouzdani. Dr Spergel objašnjava: “Kod dece sa atopijskim ekcemom stopa lažno pozitivnih testova može ići i preko 50%, jer atopijski ekcem može pospešiti produkciju IgE antitela koja nemaju veze sa alergijom na hranu.”

Prava alergija na hranu izaziva reakciju imunološkog sistema i zahvata više različitih organa, izaziva niz različitih simptoma (koprivnjaču, svrab, oticanje kože, ali i povraćanje i dijareju), od kojih su neki i životno ugrožavajući (anafilaksa – otežano disanje, vrtoglavica, gubitak svesti).

Prava alergija na hranu je povezana sa takvom IgE reakcijom koja se javlja svaki put kada smo izloženi nekoj hrani!

Za razliku od toga, intolerancija na hranu se javlja kada neko ima problem sa varenjem određene hrane. Intolerancija vodi nadutosti, bolu u stomaku, gasovima i dijareji. Takođe i ovde se može javiti osip na koži, ali to nije ista reakcija kao kod alergije.

Oko 50% dece i 35% odraslih sa AD-om su senzibilisani na alergene koji se nalaze u životnoj sredini i u hrani. Međutim, to ne znači da imaju pravu alergiju.

Doktor Spergel navodi da je zlatni standard u dijagnostikovanju alergije na hranu da kliničar uradi provokaciju sa hranom i prati reakciju. Alergijska namirnica izaziva trenutni osip svaki put kada osoba dođe u kontakt sa njom. Svaki put!

Ishrana i AD

Uloga dijete u AD-u je kompleksno pitanje i može biti zbunjujuće. Važno je znati da je trenutno prihvaćeni medicinski standard da se lekar prvenstveno fokusira na tretman kože koji će ublažiti simptome AD-a. Tek ako terapija ne deluje, lekar će preporučiti alergološko testiranje (prvenstveno na orašaste plodove, mleko, jaje, pšenicu i soju). Tek kada se utvrdi postojanje alergije, može se odrediti eliminaciona dijeta koja će poboljšati imunološko stanje i ublažiti simptome AD-a.

U radu iz 2022. godine pacijenti sa AD-om su prijavili da su imali poboljšanje nakon izbacivanja određene hrane. Šta se dogodilo? Izbacivanjem glutena i mlečnih proizvoda ljudi su prinuđeni da se hrane zdravije i takva ishrana je antiinflamatorna.

Vezu između AD, mikrobioma i imuniteta još treba izučiti, postoje indicije da bi bolji efekat imalo ubacivanje određene hrane u ishranu koja bi naselila naša creva korisnim bakterijama, nego eliminisanje alergena. Opšti zaključak je da je svaki pacijent priča za sebe i da je potrebna saradnja sa lekarom u upravljanju AD-om. Svakako nije preporučljivo izbacivati namirnice iz ishrane bez prethodne provere i konsultacije sa lekarom.

Izvor: A Look at the Food Elimination Diet Trend for Atopic Dermatitis | National Eczema Association