Prisustvovali smo Školi atopije – evo šta smo sve saznali

Škola atopije

Edukacije o atopiji održavaju se svuda u svetu već dugi niz godina. Za širenje svesti o alergijama i atopijskom dermatitisu ovakva okupljanja imaju veliki značaj, a razmena iskustava i saveta između lekara i pacijenata, kao i između samih pacijenata, veoma je značajna u pružanju pomoći i podršci obolelima. Na Klinici za dermatovenerologiju Kliničkog centra Srbije, u organizaciji Bioderme, održana je i kod nas Škola atopije, koja je u edukovanje pacijenata uključila pedijatra – alergologa, dermatologa i psihologa.

Škola atopije

Osobe sa atopijom susreću se sa mnogim nedoumicama vezanim za razvijanje ove bolesti. Od same dijagnostike, preko pojave različitih simptoma, do terapije i drugih izazova sa kojima se svakodnevno nose.  Jedan od glavnih ciljeva Škole atopije je informisanje obolelih, ali i razvijanje interakcije između pacijenata i lekara koji su usko vezani za oblast atopije. Ovakva vrsta edukacije pomaže ne samo razvijanju svesti o atopiji i njenim manifestacijama, već i direktnoj podršci obolelima.

Škola atopije

 

Pedijatrija – prvi susret sa atopijom

Prvi predavač bila je doktorka Marina Atanasković – Marković, specijalista pedijatar alergolog sa Univerzitetske dečije klinike u Beogradu, koja je od opštih informacija vezanih za atopiju govorila i o pojedinostima koje su se odnosila na najnovija alergološka istraživanja i time stekla poverenje kod prisutnih slušalaca. Ona je istakla da atopijske bolesti nastaju pod uticajem nasleđa (gen na petom hromozomu), ali da faktori sredine takođe imaju uticaj na njihov nastanak.

Ukoliko jedan roditelj ima atopiju, rizik da dete nasledi je 30%.

Statistički podaci jasno pokazuju da među decom ima veći broj dečaka sa atopijom.

Smatra se da je svako četvrto dete atopičar i predviđa se da će u budućnosti svako drugo dete imati atopijskih problema. Kada je atopijski dermatitis u pitanju, statistika pokazuje da u jednom razredu dvoje dece ima atopijske probleme sa kožom.

škola atopije

Doktorka je istakla da su alergeni proteini biljnog i životinjskog porekla  i da su oni ti koji izazivaju alergijsku reakciju. Izuzetak iz te grupe čine lekovi.

Samo proteini su alergeni.

Polen ne spada u uzročnike atopijskog dermatitisa, jer se tek nakon tri – četiri godine izlaganja može govoriti o polenu kao alergenu.

Testiranje na alergije

Testiranje je polazna tačka dijagnostikovanje atopije. Bilo da se radi o prik testu, o patch testu ili  o takozvanom prik – prik  testu, pri kojem se radi sa specifičnim namirnicama, postoje određene kotraindikacije za njihovo izvođenje, odnosno mora se znati kada njihov rezultat nije adekvatan. To su: bolest, temperatura, trenutna koprivnjača, uzimanje antihistaminika.

Pročitajte: Kada i kako dijagnostikovati alergiju kod dece 

Doktorka Atanasković – Marković napomenula je da nema zvaničnih studija koje povezuju poboljšanje atopijskog dermatitisa sa upotrebom vitamina D, ali da iskustva idu u prilog toj teoriji.

Kožni problem atopije – atopijski dermatitis

škola atopije

Edukaciju je nastavila dr Mirjana Gajić – Veljić, koja se takođe osvrnula na poražavajuće statističke podatke kada je atopijski dermatitis u pitanju.

20 – 35% dece ima atopijski dermatitis

7 – 21% dece je školskog uzrasta

2 – 3 % odrasle populacije ima dermatitis

Ekcem se javlja u 45% slučajeva u prvih šest meseci po rođenju, u 60%  javlja se u prvoj godini života, dok se čak u 85% slučajeva pojavljuje do pete godine. Deca sa atopijskim deramitisom su često nervozna, razdražljiva, nesigurna i imaju stalni osećaj hladnoće.

Atopijski dermatitis se smatra bolešću cele porodice.

Na kvalitet života najviše utiče svrab koji pogoršava kako dnevne rutine, tako i spavanje. Deca spavaju do dva sata kraće, a odrasli čak tri sata kraće nego osobe koje nemaju probleme sa kožom.

Deca sa atopijskim dermatitisom uglavnom imaju ove simptome:

  1. Bledilo sa tamnim krugovima ispod očiju.
  2. Suve usne i popucale usne školjke.
  3. Bele fleke na koži koje se javljaju na određenim mestima.
  4. Beli dermagrafizam – beli trag koji se javlja nakon prelaženja tupim predmetom po koži. Kod osoba sa AD dolazi do skupljanja krvnih sudova i pojave belih tragova, koji su inače crveni. Ovaj simptom spada u jedan od pouzdanih kriterijuma prilikom dijagnostike.
  5. Erythordermia athopica – simptom gde je celo telo zahvaćeno i potpuno je crveno.

Komplikacije atopijskog dermatitisa javljaju se uglavnom tokom dugotrajnih i nekontrolisanih pojava simptoma. Od poremećaja celularnog imuniteta, pa do povišene osetljivosti prema virusima, bakterijama i dermatofitnim infekcijama. Nepoverenje u lekara i odbijanje terapije (kortikosteroidnih i nesteroidnih antiinflamatornih krema) značajno usporava lečenje i dovodi do pogoršavanja simptoma.

Doktorka je dala savet za korišćenje kortikosteroida: kremu naneti na deo prsta (do pregiba) i ta količina kreme dovoljna je za površinu dve šake na telu.

Probiotici i atopija

Do skoro nije bilo nijedne studije koja je govorila u prilog probiotika u lečenju atopijskog dermatitisa. Međutim, u aprilu 2017. jedna studija je pokazala da je mešavina probiotskih kultura (Bitidobacterium lactis, Bitidobacterium longum, Lactobacillus casei) koje je 50 pacijenata koristilo tokom 12 nedelja, uticalo pozitivno na stanje atopijskog dermatitisa. Simptomi su se smnjili za čak 4 do 17%.

Kupanje i atopijski dermatitis

Doktorka Gajić – Veljić opovrgla je savete mnogih da kupanje treba prorediti. Iskustvo je pokazala da voda odstranjuje alergene sa kože i da je kupanje, po određenim uputstvima, čak poželjno. Naime, voda pomaže kod vlaženja same kože. Izuzetak čine duga kupanja koja mogu isušiti kožu.

Preporuke za kupanje:

  • Vreme trajanja: 5 do 10 minuta.
  • Najpoželjnije sredstvo za kupanje: uljane kupke.
  • Temperatura vode: 27 – 30 stepeni.
  • Nakon kupanja: mazanje emolijensa u roku od tri minuta.

Nije svaki ekcem dermatitis atopica.

Doktorka se dotakla i psiholoških tema i istakla faze prilagođavanja lečenja atopije kroz koje prolaze pacijenti i njihovi roditelji, ukoliko se radi o deci:

  • stanje šoka
  • negacija
  • prilagođavanje
  • edukacija roditelja.

Stop češanju!

Važna stvar za lečenje atopijskog dermatitisa je prekidanje navike češanja. Češanje postaje naučeno ponašanje, pa čak i kada nema potrebe za njim. Samo češanje se često smatra uzrokom ekcema ili simptomom njegovog pogoršavanja.

Ono što se okom ne vidi ne znači da ne postoji.

Predlozi za prevazilaženje navike češanja:

  • Početi sa zapisivanjem svakog češanja u periodu od 7 dana.
  • Češanje zameniti nekom drugom radnjom.

Saveti psihologa pri lečenju atopije

škola atopije

Treći predavač u Školi atopije pokrio je oblast koja je veoma zanemarena u lečenju atopijskog dermatitisa i alergija uopšte. Psiholog sa Univerzitetske dečije klinike u Beogradu, Vukašin Čobeljić skrenuo je pažnju na psihološke izazove kod dece sa atopijskim dermatitisom, kao i na poziciju roditelja, jednih od ključnih faktora. Čobeljić je nagasio neprijatnost, bol i svrab koji dete proživljava u borbi sa ovom vrstom atopije i istakao osećaj različitosti i neprilagođenosti u odnosu na drugu decu.

Deca sa atopijom mogu imati visoku ili nisku toleranciju na frustraciju, a prisustvo kožnih problema i svrab spadaju u jedan od najizrazitijih neprijatnosti kod čoveka.

Osećaj manje vrednosti i manjak samopouzdanja je konstantno prisutan.

Psihološkom procesu prihvatanja problema u mnogome pomaže druženje sa vršnjacima sa istim problemima. Psiholog je istakao da je u samom češanju kao radnji, skretanje misli sa neprijatnosti jedan od načina prevazilaženja problema. Dodatne taktike za rešavanje problema kod dece mogu biti sugestija i fantazija.

Uloga psihologa u porodici sa atopijom je veoma važna, međutim, prilično  zapostavljena.

U samom procesu borbe sa atopijom, od velike važnosti je i samo ponašanje roditelja. Proces prihvatanja problema je jedan od najvećih izazova za roditelje deteta sa atopijom.

Škola atopije PRIJAVITE SE baner 512x512px

Roditelj treba da prepozna, prihvati problem, a zatim da bude uporan i dosledan u njegovom rešvanju. Njegova ključna uloga u lečenju zavisi i od  komunikacije, kao početnom načinu za prevazilaženje problema. Zavisno od uzrasta i nivoa zrelosti – komunikacija treba biti prilagođena svakom detetu, a roditeljski stav može čak presuditi u određenim situacijama i izazovima.

Psiholog je istakao da je i roditeljski izraz lica veoma bitan. Iako se suočava sa neizvesnošću, zabrinut je, uplašen – treba da zna kada i ako treba reagovati u kriznim situacijama. Nekada je poželjno da bude direktan, nekada ne. Panika i pokazivanje straha se ne preporučuje, već smiren ton koji jedino može pomoći detetu u akutnoj fazi atopije.

Pročitajte i: Zašto je ishrana važna u borbi protiv ekcema

Share

You may also like...