Saznajte koje su prve alergije koje se javljaju kod beba

alergija na kravlje mleko

Pojava alergija koje se javljaju ubrzo po rođenju beba je sve češća. Prvi znaci atopije vidjivi su uglavnom na najvećem ljudskom organu, na koži bebe, i neretko ukazuju da je u pitanju alergija na proteine iz mleka. Čak 13% beba ima simptome alergija, od kojih, po evropskim statistikama 2 do 7% razvije alergiju na proteine iz kravljeg mleka.

Alergija na proteine iz mleka

Kada se govorim o alergiji na mleko, uglavnom se misli na kravlje mleko. Ova alergija nastaje kada imuni sistem oseti proteine iz mleka ili bilo kojih mlečnih proizvoda kao pretnju po organizam i kada reaguje na njih, doživljavajući ih kao neprijatelje. Međutim, mleko sadrži mnoge proteinske delove koji mogu da izazivaju alergijske reakcije i dve glavne komponente mleka koje sespominju kada je u pitanju alergija, su surutka i kazein.

Kazein je protein iz mleka koji nastaje kada se mleko usiri (kada dođe do zgrušavanja proteina). Kazein (80%) je termostabilan protein i najvažniji alergen u siru. Što je sir tvrđi to više kazeina sadrži.

Surutka (20%) je tečni deo koji je ostao posle zgrušvanja mleka. Surutka sadrži uglavnom alfa laktalbumin i beta laktalbumin, koji deluju kao mogući alergeni. Proteini surutke su osetljivi na visoku temperaturu tako da osobe koje ne podnose proteine surutke mogu da tolerišu ukuvano, pasterizovano i sterilizovano mleko, kao i mleko u prahu.

Beba može biti alergična na oba ova proteina, kazein ili surutku ili na njene komponente ili samo na jedan od ovih proteina.

Alergija na mleko ili intolerancija na laktozu

Postoji i mogućnost pojave simptoma alergije na mleko koji su u stvari znaci intolerancije na laktozu. ali je ona veoma retka pojava kod beba i ale dece. Češće se u ovom uzrastu javlja alergija na proteine kao što su laktoglobulin i kazein. Netolerancija na laktozu izaziva gasove, dijareju, grčeve u stomaku i nadimanje stomaka.

Alergija na mleko i intolerancija na laktozu nisu povezane. Ljudi sa alergijom na mleko ili mlečne proizvode mogu imati simptome, kada njihov imunološki sistem reaguje kao da su mleko i drugi mlečni proizvodi opasni napadači. Ova reakcija može prouzrokovati osip, uznemireni stomak, povraćanje, krvave stolice i čak anafilaktički šok – po život opasan alergijski odgovor.

Pojedinci koji ne podnose laktozu ne mogu tolerisati šećer u mleku (laktozu), jer imaju manjak laktaze, enzima koji stvaraju ćelije u sluznici tankog creva. Za metabolizaciju laktoze potrebna je laktaza. Manjak ovog enzima – koji ponekad može biti samo privremen, zbog infekcije – uzrokuje simptome poput nadimanja, gasova, proliva ili grčeva.

alergija na kravlje mleko

Simptomi alergije na mleko

Simptomi alergije na proteine iz kravljeg mleka se najčešće prepoznaju preko kože, ali se simptomi mogu ispoljiti i preko respiratornih organa i digestivnog trakta. Najčešći simptomi alergije na proteine iz mleka su:

  • Česte kolike
  • Povraćanje, bol u abdomenu
  • Osip oko usta
  • Ekcem oko usta i na telu
  • Učestalo curenje iz nosa, zapušeni disajni putevi, kašljanje
  • Ponavljani bronhitis
  • Česte prehlade, upale sinusa i upale uha
  • Voda u ušima
  • Zastoj u rastu
  • Osip ili grudvice na telu
  • Otok na licu
  • Otežano disanje (šištanje)
  • Dijareja

Međutim, kod alergija na hranu simptomi se mogu razvijti odmah po unošenju alergena iz hrane ili mogu postojati odložene reakcije.

Tipovi alergijiskih reakcija:

Tip1 – simptomi počinju u roku od nekoliko minuta od uzimanja malih količina mlečnog proteina. Uglavnom stvaraju kožne probleme u vidu ekcema ili osipa. Mogu da budu praćeni respiratornim ili gastro-intestinalnim tegobama.

Tip2 – simptomi počinju da se razvijaju nekoliko sati od uzimanja mlečnog proteina. Najčešći simptomi su povraćanje i dijareja.

Tip3 – simptomi se razvijaju više od 20 sati ili čak i nekoliko dana posle veće količine unesenog mlečnog proteina. Problemi koji se javljaju su dijareja sa ili bez respiratornih i kožnih reakcija.

Takođe, treba znati da je za prepoznavanje prvih simptoma alergije nekada dovoljan jedan znak, a nekada se alergije prepoznaju preko udruženih simptoma:

  • Mekana stolica koja može da sadrži i krv
  • Dijareja
  • Stomači grčevi
  • Kašljanje i otežano disanje
  • Curenje iz nosa
  • Staklaste oči
  • Osip koji svrbi, često se javlja oko usana

Sve navedene reakcije na mleko u retkim slučajevima mogu da budu opasne po život bebe ili deteta. Ozbiljna alergijska reakcija na mleko naziva se anfilaksija i ona se javlja odmah nakon konsumiranja proteina iz mleka ili mlečnih proizvoda i u takvim slučajevima odmah treba potražiti medicinsku pomoć.

Dijagnostika alergije na mleko

Alergija na kravlje mleko se dijadnostikuje kao i sve druge alergije na hranu. Postoje testovi koji se mogu sprovoditi u bilo kom uzrastu. To su kožni testovi i test iz krvi.

Međutim, određeni lekari primarne zdravstvene zaštite i pedijatri smatraju da testovi nisu relevantni u najranijem uzrastu, čak i do treće ili pete godine, i to se smatra zastarelim pristupom, po trvdnji alergologa, koji se svakodnevno suočavaju sa bebama sa alergijom na hranu. Preporuka Nacionalnog udruženja Alergija i ja je sprovođenje dijagnostike po pojavi prvih simptoma, bez obzira na uzrast. Eliminaciona dijeta se može sprovoditi nakon utvrđivanja alergije.

uvođenje namirnica kod beba sa alergijama

 

Isto tako, pojava atopijskog dermatitisa neretko ukazuje na atopijsku konstrukciju, a time i prisustvo alergije na hranu, tako da se roditeljima beba koji se leče kod dermatologa savetuje holistički pristup lečenju atopije, odnosno upućivanje kod alergologa i gastroenterologa.

Ključna stvar za uspostavljanje dijagnoze je pravilo nekorišćenja antihistaminika i kortikosteroida u periodu od 14 dana pre sprovođenja dijagnostike.

Kožni test se radi tako da se na unutrašnji deo podlaktice stavljaju kapi alergena i ta mesta se zarežu iglicom, kako bi telo lakše reagovalo. Ukoliko osoba ima alergijsku reakciju na određeni alergen, pojaviće se otok i crvenilo na mestu ranice. Intenzitet alergije zavisi od oblika i veličine reakcije.

Test krvi se radi tako što se uzima određena količina krvi od pacijenta pa se vrši testiranje na cele proteine mleka ili individualne delove proteina mleka. Alergeni na koje se testira krv su: mleko, kozije mleko, mleko u prahu, kazein, surutka, sir, alfa laktalbumin i beta laktoglobulin. Taj test je poznatiji kao test na nutritivne alergene ili specifični IgE na alergene.

Dojenje i alergija na kravlje mleko

Alergija na proteine iz kravljeg mleka mogu imati i bebe koje su dojene, kao i bebe koje se hrane mlečnom formuom. Kod beba koje se hrane mlečnim formulama simptomi su izražajniji, jer se proteini kravljeg mleka razblažuju u majčinom mleku, pa je kontakt sa alergenima manji kod beba koje doje. U slučajevima sumnje na alergiju na proteine kravljeg mleka, kada je beba dojena, preporuka je da se iz majčine ishrane eliminišu mleko i mlečni proizvodi.

Kada se govori o alergijama na proteine iz kravljeg mleka, u najvećem procentu se govori i o alergiji na proteine iz kozijeg i ovčijeg mleka, tako da alterativa kod beba sa alergijom na kravlje mleko nisu zamenska mleka drugih životinja, već specijalne mlečne formule koje u sebi sadrže sve ono što je potrebno za bebin rast i razvoj. Kod beba koje su dojene, mame treba da isljuče i kozije i ovčije mleko i mlečne proizvode.

Čime hraniti bebu sa alergijom na proteine kravljeg mleka koja ne doji?

Ukoliko ne postoji alternativa u majčinom mleku i sprovođenju eliminacione dijete kod majke, za ishranu beba preporučuju se mlečne formule kao sledeća najbolja zamena. Zbog toga alergolozi ii dijetolozi preporučuju mlečne formule iz kojih su izdvojeni proteini kravljeg mleka. Primena ovih formula savetuje se samo ukoliko je kod bebe dijagnostikovana alergija na proteine iz kravljeg mleka. Dijetolog može predložiti mlečnu formulu iz koje su izolovani mlečni proteini, kao i formulu na bazi amino-kiselina koje ne sadrže u sebi proteine koji izazivaju alergiju.

Danas postoje specijalne formule adaptiranog visokohidrolizovanog mleka u kome su molekuli proteina toliko usitnjeni da ih organizam više ne prepoznaje kao takve. U isto vreme je eliminisana i laktoza tako da su formule pogodne i kod problema intolerancije na laktozu. Ekstenzivni hidrolizat kazeina ovih formule omogućava da ove budu jedina bebina hrana do navršenih šest meseci. Srećom, dijagnostikovanjem alergije na proteine kravljeg mleka kod bebe, i u našoj zemlji je od skoro moguće da se ove formule, kao jedina bebina hrana, dobijaju na lekarski recept.

 

Na tržištu takođe postoje i formule koje u svom sastavu sadrže sojino mleko ili hidrolizat kazeina. Međutim, treba znati da se kod oko 50% beba, koje su zbog alergije na kravlje mleko uzimale sojino mleko, razvila osetljivost, odnosno alergija i na soju, kao i na kikiriki i grašak.

Gde se sve nalaze mlečni proteini?

Očigledni izvori mlečnog proteina koji izazivaju alergijsku reakciju su:

  • Mleko
  • Puter
  • Jogurt, pavaka i kiselo mleko
  • Sladoled
  • Sir
  • Mleko u prahu
  • Konzervirano mleko

Mleko se nalazi u mnogim prehrambenim proizvodima, tako da treba biti obazriv pri uvođenju namirnica kod beba sa alergijom na mleko.

Skriveni izvori ovog alergena su:

  • Sastojci koji imaju prefix LAKT
  • Bombone, čokolade,
  • Proteinski prah,
  • Veštačka aroma putera,
  • Veštačka aroma sira,
  • Hidrolizati,
  • Mesne prerađevine (viršle, salame…)
  • Pohovani proizvodi

Dodatni saveti:

  • Preporučuje se dojenje beba šest meseci, uz dijetu majke u kojoj su izolovani mlečni proteini. Ako nije moguće onda se preporučuje korišćenje adaptiranih formula koji su najbliži po sastavu i strukturi majčinom mleku.
  • Nikada se ne preporučuje unošenje kravljeg mleka u bebinu ishranu pre godinu dana. Molekuli proteina kravljeg mleka su mnogo veći od molekula proteina majčinog mleka pa ih bebin digestivni trakt teško vari.
  • Uvek treba čitati deklaraciju na proizvodu. Ukoliko postoji nedoumica, pozvati proizvođača da bi se proverio sastav proizvoda.
  • Čak i kada je proizvod etiketiran oznakom „bez mleka“ (milk free), može da sadrži neke tragove alergena iz mleka.
  • Ukoliko se obeduje van kuće, pre poručivanja proveriti sa osobljem restorana kako je pripremana hrana.
  • Ako postoji rizik od ozbiljnijih alergijskih reakcija (anafilaktički šok, gušenje, oticanje) u dogovoru sa lekarom nositi sa sobom adrenalin za hitne slučajeve.
  • Ako je već postojala neka ozbiljnija alergijska reakcija, preporučuje se nošenje medicinskog priveska sa dijagnozom da bi u slučaju potrebe zatečeni ljudi mogli pozvati pomoć ili sami preduzeti moguće mere.

Savet roditeljima je da ukoliko dete ide u vrtić, treba obavestiti osoblje vrtića o alergiji deteta. Zbog ovakvih situacija savetuje se da roditelji imaju dnevnik ili evidenciju o detetovim alergijama. Obavite sledeće korake sa osobljem vrtića i vaspitačicama:

  • Predajte fotokopiranu listu namirnica koje izazivaju reakcije kod vašeg deteta,
  • Obavestite ih o vrsti reakcije koja se očekuje u slučaju alergije,
  • Informišite ih o vremenu koliko simptomi ili reakcija traje,
  • Napomenite šta može ublažiti reakcije na simptome.

Prerastanje alergije na kravlje mleko

Preosetljivost na kravlje mleko često nije trajna pojava. Oko 85% dece kod kojih je bila dokazana alergija na kravlje mleko prestaje biti alergično do treće godine života pa može konzumirati kravlje mleko bez posledica. Istraživanja pokazuju da većina dece preraste alergiju na mleko do pete godine, dok ih u mnogo manje slučajeva ona prati celog života. Sazrevanjem funkcije varenja digestivnog trakta mnoge alergije na hranu, pa i alergija na mlečne proteine mogu se prevazići.


Ovaj tekst nikako ne preporučuje upotrebu mlečnih formula umesto majčinog mleka.

 

Konsultovani izvori: acaai.org, neopediatrica

 

 

 

 

 

 

 

Share

You may also like...